Srpski član Predsjedništva BiH

Dodik pisao EU: BiH mora da bude tretirana kao ravnopravna suverena zemlja

13:52, 05.05.2020.
Izvor: Srna
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je integracija u Evropsku uniju (EU) jedan od jasno istaknutih spoljno-političkih ciljeva zapadnog Balkana, uključujući Republiku Srpsku i BiH.

U pismu upućenom Evropskoj komisiji, liderima zemalja članica EU i zemalja zapadnog Balkana uoči Samita "EU - Zapadni Balkan", koji će biti održan 7. maja u Zagrebu, Dodik je izrazio zadovoljstvo što Srbija, bez zastoja, napreduje prema članstvu i što će vjerovatno biti ostvaren plan da se proces njenog pristupanja dovrši 2025. godine.

"Takođe, ohrabreni smo i činjenicom da je u okviru Evropske unije konačno postignuta saglasnost da se započnu pregovori o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ovo je pozitivan signal za sve zemlje zapadnog Balkana, te u tome vidimo šansu i za BiH u pogledu sticanja statusa kandidata, a potom i kasnijeg napredovanja ka članstvu. Imamo velika očekivanja od predstojećeg samita u Zagrebu u smislu potpune rehabilitacije i revitalizacije odnosa Evropske unije prema zemljama zapadnog Balkana", naglasio je Dodik.

U tom smislu, rekao je srpski član Predsjedništva, BiH ozbiljno shvata Analitički izvještaj i Mapu puta od 14 prioriteta koje je definisala Evropska komisija.

"Predviđeno je da se ispunjavanje ovih obaveza vrši na osnovu Akcionog plana, pri čemu su, u složenoj državi poput BiH, jasno evidentirane obaveze institucija na različitim nivoima vlasti. Za neke od prioriteta biće potrebno aktivno političko dogovaranje političkih aktera u BiH, kao i jasan partnerski odnos sa Evropskom unijom.

Treba podsjetiti da smo prethodno, još prije nekoliko godina, a u skladu sa jasno postavljenim uslovom od Evropske unije, uspostavili i Mehanizam koordinacije kako bi obezbijedili organizovano i koordinisano ispunjavanje evropskih obaveza različitih nivoa vlasti u BiH, u skladu sa njihovim ustavnim nadležnostima, a time i uspješnije kretanje BiH na evropskom putu", naglasio je Dodik.

Srpski član Predsjedništva podsjetio je u pismu da je Mehanizam koordinacije svoj svojevrsni test imao u vrijeme izrade odgovora na Upitnik Evropske komisije, i kao što je poznato, taj posao je uspješno okončan.

"Vjerujemo da ovaj mehanizam, odnosno sistem koordinacije, može obezbijediti naše kretanje u procesu evropskih integracija. Vjerujemo i da Evropska unija razumije da je BiH specifična država i da su mehanizmi zaštite kolektivnih prava važni za njene narode. Takođe, razumijemo da i Ugovor o Evropskoj uniji sadrži tzv. klauzulu o identitetu, kojom se, između ostalog garantuje poštovanje unutrašnje ustavne strukture država članica i njihovog pravnog i političkog identiteta.

Razumijemo i da je postojala potreba da angažman međunarodnog faktora u jednom periodu nakon uspostavljanja dejtonske BiH bude prisutan u posebnoj formi. Međutim, danas, kad govorimo o ispunjavanju obaveza s ciljem sticanja kandidatskog statusa, a kasnije i vođenja pristupnih pregovora, taj odnos se mora promijeniti i vlasništvo nad svim procesima, posebno nad ovim koji se odnosi na kretanje ka Evropskoj uniji, mora se prepustiti BiH i njenim entitetima, odnosno institucijama na svim nivoima vlasti", rekao je Dodik.

Stoga, ocijenio je srpski član Predsjedništva BiH, BiH mora da bude tretirana od međunarodne zajednice kao punopravna i ravnopravna suverena zemlja, uključujući privrženost nemiješanju u njene unutrašnje stvari, kao temeljnom principu međunarodnog prava.

Dodik je naveo da se ovim jasno nameće i potreba rješavanja jedne od ključnih opstrukcija u funkcionisanju BiH kao demokratske zemlje, što znači da je neophodno ukidanje OHR-a, kako bi se vratio puni suverenitet BiH, a odnosi između Evropske unije i BiH bili kredibilniji.

"Još jednu smetnju suverenitetu BiH, ali i njenom napretku na putu ka Evropskoj uniji, predstavlja i prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Odredba Ustava BiH kojom se propisuje način imenovanja stranih sudija bila je predviđena samo kao prelazna mjera nakon rata, koja je trebalo da traje pet godina, dakle do 2000. godine, nakon toga je Parlamentarna skupština BiH trebala Zakonom da predvidi drugačiji način izbora sudija", podsjetio je Dodik.

On je ukazao da nijedna druga suverena zemlja u svijetu nije u svom ustavnom sudu rezervisala mjesta za strane sudije, a kamoli sudije koje je imenovao strani sud, odnosno stranac - pojedinac, bez pristanka date zemlje kao uslova, i koji nemaju pravnu ekspertizu u oblasti propisa koji su na snazi u BiH, koji ne sude nezavisno i nemaju nikakvu pravnu odgovornost za svoje sudijske aktivnosti i odluke.

Srpski član Predsjedništva istakao je da predstavnici, a posebno eksperti Evropske unije prepoznaju i odlično razumiju ovaj problem, stoga je i Evropska komisija navela obavezu reformisanja Ustavnog suda BiH, uključujući i rješavanje pitanja stranih sudija i osiguravanja provođenja njegovih odluka.

Dodik je naveo da princip suvereniteta podrazumijeva i završetak primjene mjera koje su uspostavljene kao privremene, prije svega, odlazak stranih sudija Ustavnog suda BiH i njihovu zamjenu domaćim sudijama.

On je ocijenio da privrženost Ustavu BiH mora biti osnov postojanja i funkcionisanja svih institucija na nivou BiH.

"Neophodno je izvršiti sva potrebna usklađivanja sa Ustavom. Ustavom utvrđena konsocijativna struktura zemlje i nadležnosti entiteta moraju biti poštovani od institucija i zvaničnika BiH, kao i od pripadnika međunarodne zajednice. Sve zajedničke aktivnosti koje nadležne institucije u BiH preduzimaju na polju evropskih integracija moraju biti u skladu sa pravilima, procedurama i principima usaglašenog mehanizma koordinacije", naveo je Dodik u pismu.

On je ocijenio da se samo na taj način obezbjeđuje djelovanje u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, ali i uključenost svih u BiH u procese koji se tiču svih.

"Proces evropskih integracija nije i ne može biti ekskluzivitet jednog nivoa vlasti ili jednog naroda u BiH. Upravo suprotno, samo uz uključenost svih u skladu sa njihovim ustavnim nadležnostima, te uz konsenzus svih relevantnih aktera, može se obezbijediti efikasno učešće BiH u procesu evropskih integracija i doći do usaglašenog 'jednog' glasa koji će ispred BiH biti prezentovan u komunikaciji sa Evropskom unijom", naglasio je Dodik.

Podsjetivši da je BiH složena državna zajednica, Dodik je pojasnio da njena složena unutrašnja struktura, o čemu svjedoči i Mišljenje Evropske komisije o Zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, ne predstavlja prepreku njenom daljem kretanju ili, pak, članstvu u Uniji.

Dodik je naglasio da Republika Srpska podržava proces evropskih integracija i spremna je i dalje aktivno, svim svojim kapacitetima, davati doprinos ostvarenju zajedničkog cilja, a to je članstvo BiH u Evropskoj uniji.

Istovremeno, ukazao je srpski član Predsjedništva BiH, Republika Srpska je spremna učestvovati u ovom procesu samo kao ravnopravan partner, uz puno poštovanje njene autonomije i ustavnih ovlaštenja koji su joj Dejtonskim sporazumom garantovani.

"I Evropska unija je odavno svjesna da su glavni nosioci aktivnosti u procesu evropskih integracija u BiH entiteti, odnosno, u FBiH, dijelom i kantoni, o čemu svjedoče njeni brojni dokumenti koji se na različite načine bave BiH. Za Evropsku uniju nije, niti može da bude relevantno pitanje unutrašnje organizacije bilo koje države. Za nju je bitno samo to da zemlja članica izvršava svoje ugovorno preuzete obaveze, a mi u BiH možemo biti odgovorna i efikasna članica Unije jednog dana, upravo kroz međusobno uvažavanje i poštovanje svih u BiH, njihovog identiteta, autonomije, ustavnih nadležnosti i subjektiviteta", ukazao je Dodik.

On je rekao da je Republika Srpska uspjela zaštiti svoju autonomiju i subjektivitet u dosadašnjim procesima.

"Ne sumnjamo da ćemo u tome, insistirajući na usaglašenom mehanizmu koordinacije, uspjeti i u svim procesima koji su ispred nas. Napominjemo da je Republika Srpska već ostvarila značajan napredak ka ispunjavanju ciljeva koje je utvrdila Evropska komisija.

U skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, Republika Srpska izvršava obavezu postepenog usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije, kako je utvrđeno u članu 70.1 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH i taj proces je započela i prije nego što je nastala konkretna ugovorna obaveza, odnosno od 2007. godine, na osnovu godišnjih akcionih planova za usklađivanje propisa Republike Srpske sa pravnom tekovinom Evropske unije i propisima Savjeta Evrope koje donosi Vlada Republike Srpske, a o čemu se redovno informiše i Narodna skupština Republike Srpske", pojasnio je Dodik.

On je naglasio da Srpska razumije neophodnost da i BiH ima koherentan plan usklađivanja zakonodavstva, s obzirom da se ovaj proces provodi na različitim nivoima vlasti, stoga i insistira na primjeni mehanizma koordinacije, kako bi se do toga i došlo.

Dodik je podsjetio da je Predsjedništvo BiH Zaključkom od 28. aprila ove godine naložilo Savjetu ministara da sazove sastanak Kolegijuma za evropske integracije, kao najvišeg političkog tijela u okviru Mehanizma koordinacije, kako bi se kroz utvrđen sistem koordinacije krenulo sa intenzivnim pristupom na rješavanju prioriteta koje je Evropska komisija definisala u svom Mišljenju o Zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

"Jer se samo zajednički, kroz jasnu primjenu koordinacije može postići uključenost svih i uspjeh koji će biti zajednički, posebno imajući u vidu da i pored činjenice da institucije BiH imaju svoju ulogu u procesu evropskih integracija, velika većina nadležnosti u BiH pripada entitetima i usklađivanje sa standardima EU obavlja se na nivou entiteta. Na primjer, neki tehnički ili administrativni propis u istoj oblasti neće, naravno, biti isti u Republici Srpskoj i FBiH - ali će oba biti usklađeni sa odgovarajućim evropskim standardom.

Takođe, jedinstven nastup i tzv. 'jedan glas' ispred BiH u komunikaciji sa Evropskom unijom obezbjeđuje se u okviru usaglašenog Mehanizma koordinacije. To, istovremeno, ne umanjuje autonomnost i subjektivitet Republike Srpske da takođe, u okviru svojih ustavnih nadležnosti, ostvaruje komunikaciju i saradnju sa Unijom i njenim institucijama, kao i sa drugim međunarodnim partnerima i prijateljima.

Konačno, čak i u nekoliko tzv. ekskluzivnih nadležnosti institucija BiH, predstavnici Republike Srpske u institucijama i delegacijama BiH nastupaju u skladu sa instrukcijama Republike Srpske - što Republici Srpskoj opet omogućava da bude aktivno uključena u proces odlučivanja", pojasnio je Dodik.

Dodik je u pismu ukazao i na značaj, ali i opredijeljenost za kontinuirano jačanje regionalne saradnje, kao i na proces regionalne integracije Zapadnog Balkana, kao pripremu za buduće pristupanje EU.

"To je od velikog značaja za zapadno-balkanske države i mi u ovom smislu pružamo potpunu podršku uspostavljanju tzv. Mini-Šengena, i generalno, svim inicijativama koje će doprinijeti boljem političkom razumijevanju i boljoj ekonomskoj saradnji na prostoru zapadnog Balkana", zaključio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u pismu upućenom Evropskoj komisiji, liderima zemalja članica EU i zemalja zapadnog Balkana uoči Samita "EU - Zapadni Balkan", koji će biti održan 7. maja u Zagrebu.