Mala Gospojina: Pogledajte u nebo, kakav dan takva zima

07:28, 21.09.2020.
Srpska pravoslavna crkva 21. septembra slavi rođenje Presvete Bogorodice, ili kako se u našem narodu još naziva – Mala Gospojina. Ovaj praznik spada u red najvećih Crkvenih praznika.

Sveta Dijeva Marija rođena je u Nazaretu, od ostarjelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. Po ocu bila je od carskog roda Davidovog, a po majci od roda prvosvešteničkog, Aronovog. Zbog toga već, samim svojim rođenjem, najavljivaše da će u budućnosti biti izabrana kao Bogomajka.

Sveti Joakim i Ana behu već ostarjeli i nisu mogli da imaju poroda, te su se molili u plaču da obraduje njihovu starost jednim čedom. Svemogući i svevideći Bog obradova ih, ne samo ovozemaljskom radošću, nego i vječnom radošću. Darovaše im samo jednu kćerku, a Ona kasnije samo jednog Sina, ali Sina Božijeg.

Poslije tri godine od rođenja, Marija je odvedena u hram Jerusalemski, a od sedme je živjela u atmosferi bogosluženja, uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma. Kasnije se vraća u Nazaret gdje prima blagovijest od sv. arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnijela ga je u hram.

Kako opisuju jevanđelja, Presveta Bogorodica Marija je provela 30 godina u Nazaretu. Hrista je pratila na putu do raspeća. Poslije njegovog vaznesenja, živjela je još 24 godine, liječila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama. Prema predanju, kada je položena u grob, postala je nevidljiva.

Praznik je najviše posvećen majkama i djeci, tj. rađanju, uopšte. Jesenje svadbe u Srbiji, od davnina, počinjale su od Male Gospojine. U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimih usjeva.

Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cijele godine ostati svježa pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju Krsnu slavu.

Mala Gospojina u Šumadiji smatra se velikim praznikom i slavom. Domaćini koji ne slave slavu, odlaze sa porodicom svečano obučeni na mnogobrojne sabore i vašare, koji se održavaju oko crkava, odnosno u crkvenim portama. Ovaj dan je dobar za održavanje svadbi i vjeridbi. 

Vjeruje se da kada je o ovom prazniku vedro, da će nam se sunce smiješiti tokom jeseni i zime.