Željka Cvijanović

Misa u Sarajevu provokacija i poniženje za žrtve ustaških logora

22:33, 15.05.2020.
Izvor: Srna
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je najavljena misa u Sarajevu u vezi sa Blajburgom provokacija i poniženje za sve žrtve ustaških logora.

Cvijanovićeva je navela da su žrtve iz Jasenovca, Donje Gradine, Šargovca, Motika, Drakulića, Broda na Drini, Prebilovaca i ostalih mjesta - žrtve masovnog stradanja, koje su umorene na brutalan način pod režimom koji je bio i brutalan i stravičan i ne zaslužuje nijedan drugi epitet.

Predsjednik Republike je istakla da ne treba dozvoliti revizionizam, izvrtanje činjenica i umanjivanje broja žrtava iz Drugog svjetskog rata.

Cvijanovićeva je ukazala na selektivan pristup žrtvama kada je riječ o stradanju Srba iz posljednjeg rata u BiH.

"Činjenica je da se određenim stvarima pristupa veoma selektivno na način koji je poguban za cijelu BiH. Poražavajuće je da ne možete da odete na mjesto stradanja i obilježite taj događaj na dostojanstven način samo zato što to neko ne dozvoljava ili ne prihvata da se dešava na njegovom prostoru, a istovremeno se očekuje da je sve dozvoljeno u Republici Srpskoj", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je podsjetila da je jedne godine kao premijer Srpske prisustvovala obilježavanju stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i da se odlično sjeća provokacija i neprimjerenih dobacivanja onih koji su to posmatrali.

"Osim toga prepoznate da nema niko ko je procesuiran za to, prepoznate činjenicu da je to bukvalno grobnica pravosuđa i pravde u jednoj državi, a pričaju o tome kako žele da ona bude država dobrih odnosa, razumijevanja i pravna država. Onda shvatite da je sve to sumorno. U momentu kada odlazite sa tog mjesta gledate kako ti isti prilaze, kupe cvijeće i bacaju ga u kante za smeće, a onda pričamo o tome kako možemo zajedno da funkcionišemo i kako treba da poštujemo jedni druge", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da nema velike šanse za budućnost države u kojoj nema izjednačenog odnosa prema žrtvama ili se umanjuje vrijednost jedne, a veliča ili zloupotrebljava vrijednost druge žrtve, što je još gore.

Govoreći o migrantskoj krizi, Cvijanovićeva je poručila da Srpska neće graditi migrantske centre i da će štititi svoju teritoriju kao što to radi Evropska unija.

Ona je naglasila da u BiH nedostaje politička volja u Sarajevu da bi ovaj problem bio riješen i tretiran na pravi način.

"Ovako su vrata širom otvorena, gaji se neka priča o velikoj narodnoj volji da budete dobri i solidarni, a u suštini se sve izbjegava zato što to lančano povlači odgovornost mnogo godina unazad do samog rata - kako su davana dokumenta, ko je dolazio u ovu državu, ko je bio na čelu institucija ili ministar u to vrijeme, kako su se neki obreli ovdje, kako su oni odjednom postali učesnici velikih svjetskih terorističkih napada, otkud municija proizvedena u BiH u terorističkom napadu u Francuskoj, otkud pasoši BiH kod onih koji su izvršili napad u NJujorku... To lančano pokreće mnogo pitanja i zato se te stvari guraju pod tepih", upozorila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da država ne može na takav način funkcionisati, te da se ne može pričati o zajedništvu ako se Srbi ne osjećaju bezbjedni i ugroženi zbog takve situacije ili politike onih sa kojima bi srpski predstavnici trebalo da sarađuju i prave dogovor.

Cvijanovićeva je dodala da je fascinantno kako se zanemaruju određene stvari, prijetnje ili stvarni problemi u BiH, a jedan od njih su i migranti, te da su uvijek marginalne teme na dnevnom redu, a ne one koje predstavljaju pravu bezbjednosnu prijetnju.

"Pričate o naoružavanju, izmišljaju se priče o paravojnim formacijama i postaju planetarne, svjetske novine pišu o nečemu u Republici Srpskoj što je laž, što nije postojalo, niti je bilo namjere, što nikada nije dokazano, a nećete da pričate o ovakvim problemima kao što su migranti", zaključila je Cvijanovićeva.