Predsjednik Republike Srpske

Uredbama zaštititi građane i omogućiti da institucije rade transparentno i u vanrednom stanju

20:52, 06.04.2020.
Izvor: Srna
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je opredijeljenje da institucije Srpske u vanrednom stanju rade što je moguće transparentnije i da prilikom kreiranja uredbi imaju mišljenje i obrazloženje predsjednika Vlade ili resornih ministara, a da budu prisutni i predsjednik Narodne skupštine, koji je ujedno i predsjednik Odbora za ustavna pitanja, te predsjednik Zakonodavnog odbora parlamenta.

"Pokušavamo da uvedemo više učesnika u proces donošenja uredbi da ne bi ispalo da smo lišili proceduru transparentnosti javnosti. Najprije pribavljamo mišljenje predsjednika Narodne skupštine, ministri potom sve obrazlože i time se stiču pretpostavke da dan nakon objavljivanja u `Službenom glasniku Republike Srpske` te uredbe stupaju na snagu", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je suština donošenja uredbi sa zakonskom snagom da institucijama pomognu da funkcionišu u vanrednom stanju vodeći se interesima građana kako bi oni bili zaštićeni, a ne da bi na bilo koji način bili oštećeni.

"Uredbe su ograničene na period u kojem je potrebno da imamo vanredno stanje zbog nemogućnosti sazivanja Narodne skupštine i redovnih aktivnosti institucija", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da je jedna sfera intervencije i davanje olakšica privredi, druga prilagođavanje u pravosuđu, treća obrazovanje, a da će se pojaviti još mnogo toga u hodu što će morati regulisati uredbama.

"Imaćemo set uredbi koje će se odnositi na ekonomska i privredna pitanja kao što su pomjeranje rokova za plaćanje obaveza u privredi ili intervencije za pomoć zaposlenima u privredi. Moraćemo na ovaj način regulisati stvari da bismo napravili osnovu da učenici i studenti završe tekuću i stvorili pretpostavke za početak nove školske i akademske godine. Mnogo toga zahtijeva da donosimo ovakve uredbe, da možemo brzo da ih donesemo i da one brzo stupe na snagu da ne bismo odugovlačili te procese", istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, to su stvari koje su vremenski ograničene na trajanje vanrednog stanja, nakon čega odlaze na potvrdu u Narodnu skupštinu.

"Vlada je donijela zaključak da ćemo na mjesečnom nivou preispitivati efekte i da li je potrebno nešto tretirati na drugačiji način. Pristupili smo ovome ozbiljno jer ovo i jeste ozbiljna situacija. Prvi put smo uveli vanredno stanje u Srpskoj i prvi put predsjednik Republike dobija dodatna ovlaštenja. Najlakše bi bilo da možemo da sazovemo sjednicu Narodne skupštine i da poslanici mogu da diskutuju i iznesu mišljenje. Nadam se da će ovo kratko trajati dao bismo se vratili normalnom radu institucija, ali to zavisi od drugih faktora", rekla je Cvijanovićeva za ATV.

Govoreći o uredbi sa zakonskom snagom o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za čije su usvajanje ispunjeni uslovi, ona je podsjetila da su Advokatska komora Republike Srpske i Visoki sudski i tužilački savjet BiH pokrenuli inicijativu da se izađe u susret potrebama u pravosuđu i da bude regulisan odnos prema rokovima za postupanje u sudskim postupcima.

"Moramo prolongirati rokove i da se prilagodimo ovom vremenu kada je riječ o postupanju u sudskim postupcima", rekla je Cvijanovićeva.

Uredba sa zakonskom snagom o prekršaju izazivanja panike i nereda, dodala je ona, odnosi se na stvari koje uvijek izazivaju posebnu pažnju.

"Sve države koje funkcionišu na ovaj način, u vanrednom stanju, donose je. Mora se postupati pažljivo jer ne izaziva svaka vijest paniku i ne remeti rad institucija u vanrednom stanju. Dakle, sa dužnom pažnjom se moramo odnositi prema takvim pitanjima, ali definitivno je da postoji potreba da bude donesena jer je na snazi poseban režim rada institucija", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je sada više nego ikada potrebno da institucije i mediji rade na istom zadatku, a to je dati stanovništvu tačnu i provjerenu informaciju, a ne dovoditi ga u zabludu ili izazivati paniku.

"Ne može se dozvoliti iznošenje netačnih informacija, na primjer o broju preminulih, broju lica na respiratoru, o situaciji u zdravstvu, institucijama ili društvu. Razumijemo da je to osjetljiva materija koju je vrlo teško definisati da bi svi bili zadovoljni, ali svi znamo da to mora postojati. Moj apel prema učesnicima sastanka je bio da se tim stvarima pristupa vrlo ozbiljno, a sigurna sam da će se Vlada na takav način i odnositi prema tome", istakla je Cvijanovićeva.

Da bi bio smanjen prostor za spekulacije, nagađanja i priču da nešto nije transparentno, naglasila je Cvijanovićeva, institucije se ponašaju na isti način kao u redovnoj proceduri, a jedina razlika je da Narodna skupština nema ulogu kao u redovnim okolnostima.

"Vlada priprema tekst uredbe sa zakonskom snagom i on prolazi svu proceduru kao da ide u parlament. Nakon toga, ja, kao predsjednik Republike, tražim mišljenje predsjednika Narodne skupštine, a te konsultacije su obavezujuće. To smo proširili tako da predsjednik Vlade ili ministri sve obrazlože u prisustvu predsjednika dva skupštinska odbora koji su relevantni. Uvodimo više učesnika u proceduru nego što je propisano", istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske je poručila da će sve uredbe biti upućene na potvrdu u Narodnu skupštinu kada ona bude bila u mogućnosti da zasjeda.

Cvijanovićeva ne isključuje mogućnost da rješenja koja se pokažu kao dobra budu zadržana kasnijim ugrađivanjem u zakonske norme, dok će neke stvari biti privremenog karaktera, odnosno onoliko koliko to nužda zahtijeva.

"Parlament će diskutovati o tome. Mi ćemo morati mijenjati mnoge stvari u praksi. Trebaće nam mnogo vremena da rješenja kojima smo pribjegli u nuždi stavimo u zakonske okvire i kreiramo pravilnike. Očekuje nas mnogo zakonodavne aktivnosti kada ovo prođe. Nadam se da ćemo neke nove prakse koje smo morali primjenjivati ubaciti kao redovnu mogućnost onda kada se za tim ukaže prilika", rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o radu Glavnog koordinacionog tima, ona je istakla da dnevno analiziraju mjere na snazi, prijedloge i rješenja koja su neophodna da bi preduprijedili neke stvari, sanirali posljedice ili poboljšali disciplinu.

"Analiziramo trenutno stanje sa posebnom pažnjom na zdravstvo. Zadovoljni smo činjenicom da se zdravstveni sektor osposobljava, iako ne postoji zdravstveni sistem u svijetu koji je spreman za ovakvu situaciju. Svi osposobljavaju svoj sistem u hodu i to i mi radimo uspostavljanjem alternativnih bolničkih kapaciteta ili drugačijim režimom rada u bolnicama gdje naši ljekari i medicinske sestre nose ogroman teret", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo onim što su institucije Srpske uspjele uraditi, uključujući i nabavke.

"Na djelu je globalna trka država kako doći do bolje opreme, rokova i cijene. Dešavaju se stvari koje su bile nezamislive na globalnom tržištu. Vidimo u NJujorku da svaki dan vape da nemaju dovoljno respiratora, bez obzira na to koliko su ih nabavili, da nemaju adekvatnu zaštitu za zdravstvene radnike, poput rukavica, maski i odijela što su elementarne stvari. Svi smo u strahu da toga neće biti dovoljno, svi nabavljamo i na isti način se u ovoj situaciji ponašaju i veliki i mali", rekla je Cvijanovićeva.