Migrantska kriza u BiH ne jenjava

Gdje su završili milioni evra za migrantsku krizu u BiH

20:36, 02.08.2020.
Izvor: ATV
BiH je u protekle dvije godine samo od Evropske unije, dobila više od 50 miliona evra za pomoć u rješavanju migrantske krize. Inkasirano je i skoro 10,3 miliona evra humanitarne pomoći, a uz to BiH je jedna od glavnih korisnika pomoći za rješavanje izazova koje je pandemija virusa korona prouzrokovala među migrantima. Od 2007.  godine, Evropska unija pomogla je BiH sa   24.6 milona evra za migracije. BiH je  jedna od glavnih korisnica Regionalnog IPA programa za upravljanje migracijama, u vrijednosti od 14.5 miliona evra. Za pomoć oko migrantske krize stizali su i dolari, a koliko je sredstava ukupno uplaćeno teško je sabrati, jer iz MInistarstva bezbjednosti nisu odgovorili na naš upit. Odgovoraju zato iz Evropske unije. Ni pristigla sredstva još nisu upotpunosti utrošena. 

Evropska unija očekuje od bh. vlasti da u potpunosti iskoriste ova sredstva, osiguravajući efikasnu koordinaciju u upravljanju migracijama i azilom. Poštivanje domaćeg zakonodavstva i međunarodnih obaveza u pogledu postupanja sa izbjeglicama i migranatima, naročito maloljetnicima, zajedno sa sigurnim i neometanim djelovanjem humanitarnih partnera, su preduslovi za kontinuiranu EU podršku Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti.

Jedno je sigurno. Novac koji je stigao nije umanjio probleme koji su, zajedno sa migratima stigli u BiH. 

"Bio bih neralan kada bih rekao da možemo očekivati brzo rješavanje migratske krize niti da Bosna i Hercegovina može sama da riješi migrantsku krizu. Više puta smo čuli u medijima da je migrantska kriza kontrolisana od spoljnih faktora. To je i moje lično mišljenje. Mi u Bosni i Hercegovini u prihvatnim centrima imamo između pet i pet i po hiljada migranta, u sivoj zoni imamo između hiljadu i po do dvije hiljade, znači to je negdje oko 7, 7 i po hiljada migranta ukupno. Prosječan dnevni priliv migranta u Bosni i Hercegovini je između 150 i 200", kaže Nedeljko Jović, zamjenik ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

Novac je uglavnom završavao u Fedraciji, gdje su se smještali migrati. Sličnih ponuda bilo je i za Republiku Srpsku. Stav je ostao isti.

"Bez obzira i na ponuđenu pomoć čak i novčana sredstva od strane nekih evropskih subjekata, mi smo odbili da na prostoru Republike Srpske formiramo tako nešto. Federacija je odlučila da pravi te sabirne centre, to je njihova odluka, ja nemam ništa sa tim. Ali onaj dio politike oko migranta koji mi provodimo i želimo da bude jasna jeste da smo mi protiv toga da oni dođu ovdje, protiv smo toga da se izvede vojska na granici sa Srbijom ali isto tako smatramo da treba pojačati aktivnosti Granične policije", kaže srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Vlasti Republike Srpske nisu prihvatile ni odluku starog saziva Savjeta ministara da se na prostoru Zalužana, Bijeljine i Trnova izgrade prihvatni centri za migrante. Policija iz dana u dan evidentira veći broj migrata na teritoriji Republike Srpske, mahom u Banjaluci. Tu se zadržavaju samo na kratko. 

"Ove godine nakon jednog zatišja koje se desilo zbog virusa korona, došlo je ponovo do zamaha, tj. zbog pojavljivanja većeg broja migranta na teritriji Bosne i Hercegovine i konkretno ovdje na teritoriji Republike Srpske. Policija Republike Srpske konstantno ima pojačan rad po pitanju kontrole migrantske krize i stavljanaj pod nadzor svih migranta koji se pojave na teritoriji Republike Srpske i njihovog provođenja preko teritorije dalje na njhovoj ruti gdje već žele da se kreću", kaže Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srpske.

"Najviše je opterećen tom krizom grad Banjaluka jer veliki broj migranta koristiće redovne autobuske linije na relaciji Sarajevo Banjaluka dolazi u Banjaluku i dalje nastavljaju svoje kretanje ka Zapadu, odnosno ka prihvatnim centrima u Unsko-sanskom kantonu.Ti podaci su neuporedivi sa prošlom godinom jer je jako veliki broj njih sada prisutan nego što je to bilo u prethodnom periodu. U prosejku, dnevno se u Banjaluci evidentira oko 150 do 200 migranta koji redovnim linijam i na razno razne načine dolaze do Banjaluke. Ali njima Banjaluka nije cilj, oni su tu samo privremeno zadrže", rekao je Dalibor Ivanić, načelnik Uprave policije Republike Srpske

Najviše posljedica migratske krize trpi Unsko-Sanski kanton gdje je zabilježen i veći broj kriivčnih djela u kojima su počinioci migrati. Trpe i Srbi povratnici u FBiH posebno na području Bosanskog Petrovca gdje je u srpskom selu LIPA izgrđan kamp za migratne. Dok jedni ispaštaju, drugi u migratskoj krizi vide korist. BiH već mjesecima trese afera o lažnim vizama  sa kojima su migrati iz Paskitana, ulazili u BiH.