Godišnjica terorističkog napada

Mnogi sumnjaju u zvaničnu verziju: 10 teorija o tome šta se krije iza napada na Ameriku!

21:53, 11.09.2019.
Izvor: Kurir
Amerika obilježava 18 godina od terorističkog napada koji se dogodio 11. septembra 2001.

I danas, poslije toliko godina, mnogi sumnjaju u zvaničnu verziju ove tragedije. Stotine dokaza iznijeli su, prije svih, američki građani na Jutjubu, a kasnije ostatak svijeta. Poslije gomile dokaza koji objektivno i naučno pobijaju sve ono što smo čuli na televiziji, jedna stvar je sigurno jasna - kule Svjetskog trgovinskog centra nisu srušene onako kako to saopštava zvanična verzija.

Donosimo vam deset mogućih razloga koji i dalje navode mnoge na sumnju da zvanična teorija o 11. septembru nije istinita.

10. Da li su tako prosječni i loši piloti uopšte mogli da upravljaju tako moćnim avionima?

Brojna pitanja se postavljaju o sposobnosti terorista da upravljaju avionima koji su se zakucali u Bliznakinje i Pentagon. Nije se, naime, radilo o malim avionima, već o ogromnim putničkim avionima. Razni TV programi pokušali su preko simulatora leta i profesionalnih pilota da vide koliko je teško upravljati tim avionima u letu.

Pokazalo se da neiskusni piloti ne bi bili u stanju da usmjere velike putničke avione tačno u metu (što se posebno odnosi na Let 77 koji je pogodio Pentagon), jer su čak i iskusni profesionalni piloti imali problema sa upravljanjem.

Trener pilota iz San Dijega Rik Garza učio je teroriste da lete. Iako je koristio malene avione sa jednim motorom, nije mogao da ih pusti da prođu, nego ih je čak zamolio da napuste kurs jer su bili toliko nesposobni.

9. Odgovor NORAD-a

S obzirom na to da se Sjevernoamerička komanda za vazdušnu odbranu (NORAD) uopšteno smatra najsofisticiranijim protivvazdušnim sistemom odbrane na svijetu, razumljivo je zašto se neki ljudi pitaju kako to da niti jednog od četiri oteta aviona nisu presreli lovci stacionirani u obližnjoj vazdušnoj bazi Endrjus.

Ovo je ključna stvar za mnoge istraživače koji se pitaju kako je dozvoljeno da se otmice dogode. Nekima je nezamislivo da vlasti nisu podigle presretače, posebno ako su bili svjesni da je "nešto krenulo po zlu" dobrih 30 minuta prije nego što se prvi avion zakucao u Svjetski trgovinski centar.

Radi poređenja, ti konstantno "spremni na polijetanje" presretači samo su tokom 2000. polijeteli 129 puta. Isto tako treba napomenuti da nije potrebno puno da se presretač pošalje u vazduh. Ako avion i najmanje skrene sa planiranog kursa ili ako je kontakt izgubljen na samo nekoliko minuta, šalju se borbeni avioni.

Ako postoji i najmanja sumnja da se radi o situaciji za uzbunu, tretira se kao situacija za uzbunu. Ali, uprkos tome, 11. septembra presretači nisu uzletjeli, ili barem ne na vrijeme.

8. Tvrdnje o eksplozijama i bombama

Postoje brojne teorije prema kojima su Bliznakinje srušene kontrolisanom eksplozijom. Na društvenim mrežama se redovno pojavljuju video snimci koji "dokazuju" tu tvrdnju. Ali, ne radi se o novoj tvrdnji. Gotovo odmah poslije urušavanja neki ljudi su tvrdili da su čuli eksplozije iz unutrašnjosti zgrade. Čak su i neki vatrogasci koji su bili na licu mjesta tvrdili to u izjavama medijima. Jasno, razumljivo je da je u to vrijeme vladala velika konfuzija.

Osoba za koju se vjeruje da je odgovorna za teoriju o "‘kontrolisanom rušenju" je Dejvid Rostček. Kada je video rušenje na televiziji, na internetu je objavio rečenicu: "Izgleda poput kontrolisanog rušenja i ako ne čujemo više o tome sljedećih nekoliko dana onda je nešto stvarno problematično s tim".

Tvrdnje o eksploziji i bombama postoje i u slučaju Pentagona. April Galop radila je u Pentagonu i bila je unutar zgrade sa svojim mladim sinom. Nije krila svoje tvrdnje kako je eksplozija sličnija detonaciji bombe protresla zgradu.

Nekoliko minuta kada se to dogodilo, kaže da je izašla bosonoga iz zgrade kroz rupu koju je navodno napravio ogromni putnički avion. Ali, ona nije vidjela niti ostatke letjelice, niti leševe putnika, niti njihov prtljag. Bila je toliko uvjerena da je čitava zvanična priča potpuna laž da je čak pokušala i da tuži vladu SAD-a (u slučaju Galop protiv Čeni). Nema ni potrebe naglašavati da se suočila sa brojnim napadima zbog svog "neameričkog" ponašanja.

7. Govor Donalda Ramsfelda 10. septembra

Dan prije napada 11. septembra tadašnji ministar odbrane Donald Ramsfeld objavio je da će doći do velikih rezova u Pentagonu kako bi se oslobodili milioni dolara za oružje i operacije. Uz to je i tiho priznao da nije poznato gdje je nestalo 2.3 triliona dolara. Utvrdio je da će Pentagon da djeluje učinkovitije i da že lakše da uđe u trag nestalom novcu. Čak je izjavio i da će stare i neučinkovite sisteme računanja koji su pratili svaku vladinu odbrambenu transakciju prepraviti da bi se deljenje informacija učinilo lakšim i preciznijim.

Pred nacionalnim i međunarodnim medijima, Ramsfeld je izjavio da ne napada Pentagon, već da ide da ga "oslobodi". Manje od 24 sata kasnije, Pentagon je ponovo u vijestima kao treća meta terorista.

6. Izbrisani sistemi računanja

Možda ono što je učinilo gorepomenuti govor Donalda Ramsfelda još više sumnjivim upravo je činjenica da se sav hardver (kao i sve bilješke tamo skladištene) nalazio baš na mjestu u koje se zabio Let 77. Šteta je bila tolika da su sve bilješke potpuno uništene i ništa nije moglo da se povrati.

S obzirom na to da je i sam Ramsfeld naveo da se 2.3 triliona dolara izgubio trag, taj je novac teoretski nestao u dimu 11. septembra 2001. Oni koji vjeruju u tvrdnje o "crnim fondovima" i finansiranjima koja zvanično ne postoje, nisu mogli da ne primjete da je 2.3 triliona dolara upravo postalo dostupno vlastima da ih potroše i ulože kako god žele.

Gdje su nestali trilioni dolara o kojima je i sam Ramsfeld govorio dan prije napada? Jasno, za ovo nema dokaza, sve je samo spekulacija. Ali to je i smisao crnih fondova. Ali, nesumnjiva je činjenica da je 2.3 triliona dolara ostalo zauvijek izgubljeno unutar sistema poslije tragičnog događaja kod Pentagona.

5. Druge teorije u vezi sa Letom 77

Hani Hanjor, osoba koja je navodno upravljala Letom 77, navodno nije bila u stanju da upravlja i tako precizno da zakuca avion u Pentagon. Posebno ne pod uglom potrebnim za nanošenje tolike štete.

Samo nekoliko nedjelja prije napada, zvaničnici vazdušne luke u Merilendu htjeli su da provjere da li Hanjor stvarno ima pilotsku dozvolu kada je pokušao da unajmi mali avion. Insistirali su da napravi probni let. Jedan od instruktora izjavio je da Hanjor jednostavno nije bio u stanju da pilotira, pa su odbili da mu iznajme avion.

Osim toga, telefonski pozivi iz Leta 77 samo nekoliko minuta prije pada navodno su bili lažni. Neki vjeruju da su pozivi stvoreni tehnologijom koja je mijenjala glasove. Ideje šta se stvarno dogodilo sa pravim putnicima raznolike su, od toga da su svi dobili nove identitete pa do toga da su jednostavno poubijani.

Koliko god ludo ove teorije zvučale, usamljeni čudaci nisu jedini koji u njih vjeruju. Brojni akademici, naučnici, bivši vojnici i obavještajci odbijaju da povjeruju u zvaničnu verziju.

4. Tvrdnje o projektilima

Još jedna tvrdnja o napadu na Pentagon podupire ono što govori Ejpril Galop. Penzionisani general Albert N. Stablebajn III izjavio je da može da dokaže da nije avion ono što je pogodilo Pentagon. Stablebajn je javno progovorio o svojim tvrdnjama. Iako je u početku vjerovao u zvaničnu verziju, predomislio se kada je detaljnije analizirao napad na Pentagon.

Zatim je počeo da otkriva ono za šta vjeruje da je prikrivanje istine monumentalnih proporcija. Stablebajn tvrdi da su oko Pentagona bile isključene sve kamere osim jedne. Vlasti su u javnost pustile pet sličica filma koje naizgled prikazuju avion kako udara u zgradu. Stablebajn tvrdi da snimak u stvari prikazuje projektil, ali da su slike lagano izmijenjene. Da li je to bila bomba koju je čula Ejpril Galop?

Postoje tvrdnje da su tokom napada bili isključeni PZO sistemi oko Vašingtona. Drugi tvrde da su čuli riječi: "Pentagon je pogođen projektilom!".

3. Let 93 i bijeli avion

Avion na koji se često zaboravlja u raspravama o napadima 11. septembra je Let 93. Konkretnije, kako je završio na zemlji? Tokom božićnog govora vojnicima stacioniranim u Bagdadu 2004., Donald Ramsfeld je priznao da su taj avion srušili američki lovci. Teoretičari zavjera odmah su se bacili na tu Ramsfeldovu izjavu, dok je zvanični Pentagon jednostavno rekao da se političar "loše izrazio".

Zvanična priča tvrdi da su sami putnici savladali teroriste, ali da se tokom borbe avion srušio u polje u Pensilvaniji. Ali, gotovo odmah su se pojavile glasine da su ga srušili borbeni avioni.

Da sve bude još čudnije, misteriozni bijeli avion viđen je kako kruži iznad Bijele kuće malo prije ili baš kada su pogođeni Pentagon i Bliznakinje. Džon King, dopisnik Bijele kuće za CNN, izjavio je uživo: "Inače ne viđate avione iznad Bijele kuće. To je zabranjeno područje". Zatim je dodao da je "tajna služba jako zabrinuta zbog njega".

Da li je taj misteriozni avion zatim usmjerio svoju pažnju na Let 93 poslije napuštanja vazdušnog prostora Vašingtona, nije poznato. Isto tako ne znamo odakle je došao, gdje je išao, niti ko je bio u njemu.

2. CGI tehnologija

Sigurno ste na internetu vidjeli brojne primjere kako se pomoću CGI tehnologije stvaraju iluzije koje izgledaju kao da su prave. Možda ste isto tako vidjeli video koji pokazuje snimak drugog aviona kako udara Južni toranj.

U tvrdnji koja je bizarna koliko je i fascinantna (u smislu tehnologije potrebne da se tako nešto postigne) bivši pilot CIA-e Džon Lir tvrdi da nijedan avion nije pogodio Bliznakinje, već da je sve to bila CGI iluzija, tempirana da "pogodi" svaki od tornjeva u trenu kada dođe do eksplozije. Njegove tvrdnje se uglavnom samo kritikuju i obično se odbacuju bez razmišljanja.

1. Fizički argument

Kao i CGI video klipovi, po društvenim mrežama kruže i tvrdnje koje se mogu svesti na to da "gorivo za mlazne motore ne topi čelične grede". To se odnosi na tvrdnju koju mnogi ljudi odbijaju, a koja glasi da je urušavanje Bliznakinja posljedica intenzivne vrućine zbog zapaljenog goriva.

Čak i da se to dogodilo, tvrde, sigurno se ne bi dogodilo dva puta za redom. Čak i neki stručnjaci za građevinu vjeruju da je rušenje Bliznakinja (i zgrade 7 malo kasnije) rezultat kontrolisane eksplozije bombi unapred postavljenih u potporne grede građevina.

Jasno, postoje i kontraargumenti za sve ove tvrdnje. Dok je moguće da se grede ne bi stvarno otopile, isto je tako moguće da bi dovoljno oslabile da ugroze stabilnost građevine.

Pročitajte još: